WEBINAR: Faʻatonutonuina o tamaʻi povi mai le fanau mai i le susu

Na faʻatautaia e le International Dairy Federation (www.fil-idf.org) lenei mea i luga ole laiga i le aso 27th Oketopa 2020.

Failauga ma Faʻamatalaga:

Taʻitoʻatasi ma kulupu faʻaputuga sisitema faʻaaoga mo tamaʻi povi mai le fanau mai e ala i le susu i le US - DR JENNIFER VAN OS, UNIVERSITY OF WISCONSIN, United States

Muamua puleaina puleaina - iʻuga mai se suʻesuʻega a Nouei - DR JULIE FøSKE, NORWEGIAN VETERINARY INSTITUTE, NORWAY

Tamaʻi povi faʻataʻitaʻi faiga i Saina - MR SNORRI SIGURDSSON, CHINA-DENMARK MILK TECHNOLOGY COOPERATION CENTER

Fesili ma tali, ma faaiuga - DR KERSTIN BARTH, GERMAN THÜNEN INSTITUTU O FUAFUAGA FAʻATASI, IDF ACTION TEAM TAITAI I TUPULUGA PULEGA

Maua le ata faʻasolo iinei

Otometi masini pasī o Manu Olaga Plus

I le va o taamilosaga, o le filogia e faʻaputuputu i fale o manu, ma le tele o pefu, manogi ma le amonia. Se mea e leaga mo manu, tagata ma le siosiomaga. O le Animal Life Plus e tuʻuina mai se fou fale fualaʻau faʻamama e faʻaleleia ai le tau o le fale povi.

O le masini tipiina otometi o se faigofie e faʻapipiʻi polokalama e galue mai le faapipiiina iunite aofia ai le spray. Lenei pasī o se meaola faʻamamaina sooupu e aofia ai le tele o ituaiga filifilia micro-tino. O nei micro-meaola faʻapipiʻi latou lava i le autu o le faʻaleagaina, lea e mafai ona vaʻaia o se vaega o le faʻaputuputuga efuefu luga luga. E tumau le ea ma e matua fou lava.

E mafai ona faʻaogaina le vaega e faʻasusu ai i soʻo se ituaiga vaega, e aofia ai tamaʻi puaa, lulu, faʻatutu moa, moa, tamaʻi povi ma 'oti susu. O le faiga e mafai ona fausia i totonu fou ma fale o loʻo i ai.

Ae le i faʻamomuina, e faʻaaogaina le amataga e faʻavave ai le faʻamamaina o microbiological, ma le mea e faʻamama e faʻaaoga e fufulu ai i le va o taʻamilosaga ma meaola faʻamalulu. I le faʻaaogaina o nei mea e faʻamama ai mea uma, o le faʻamafanafanaga o le mea e faʻasau ai e sili ona faʻamalamalamaina.

O le otometi microbiological faʻamamaina manatu o Manu Olaga Plus ofoina tele lelei. Mo lenei faifaatoʻaga faifaatoʻaga, o le faiga ua mafua ai le sili atu le soifua maloloina o manu, le faʻaaogaina o vailaʻau, faʻateleina le faʻamalieina o galuega ma le faʻaleleia atili o faʻatekinolosi. O lona uiga o le faiga totogi mo ia lava i se puʻupuʻu taimi.

WEBINAR: Faʻafefea e le pulega o falemaʻi ma subclinical mastitis mafai ona lagolagoina e sensor faiga?

Se laina fiafia o failauga talimalo i luga ole laiga e IDF (https://www.fil-idf.org/) ile 14th Oketopa 2020:

  • Mauaina o matuia mastitis falemaʻi DR ILKA KLAAS, DELAVAL INTERNATIONAL AB, DENMARK
  • Mauaina o agamalu / feololo mastitis DR GUNNAR DALEN, TINE DAIRIES SA, NORWAY
  • Mauaina e lagolago faʻamago filifiliga PROF. DAVID KELTON, UNIVERSITY OF GUELPH, CANADA & DR ALFONSO
    ZECCONI, UNIVERSITA DEGLI STUDI DI MILANO, ITALY
  • Mauaina o lafumanu tulaga mastitis faʻafitauli DR HONIG HEN, VETERINARY SERVICE, MATAGALUEGA O FAʻATUAGA,
    ISALAERU
  • Faaiuga: Mafaufauga i fafo atu o le pusa: Tusitusiga auala e faʻaaoga ai faʻamaumauga e faʻaleleia atili ai le faʻatautaia o mastitis PROF. HENK HOGEVEEN, WAGENINGEN UNIVERSITY, NETHERLANDS
  • Fesili ma Tali luga o le Zum talanoaga

Matamata le webinar iinei:

 

Sii mai le ata iinei

Paratuberculosis pulea manaʻomia se fuafuaga a le atunuʻu

Puleaina o maʻi manu > Diagnostics > alagāʻoa > Paratuberculosis pulea manaʻomia se fuafuaga a le atunuʻu

Paratuberculosis o se faʻamaʻi pipisi, siama faʻamaʻi pipisi (mafua mai i le Mycobacterium avium subsp. Paratuberculosis (MAP)) o le vaega o le manava e muamua afaina ai mamoe ma povi, 'oti, ma isi ituaiga ruminant. E leai se iloa togafitiga mo le faʻamaʻi. Faʻatonutonu aofia ai le tumama lelei ma pulega faʻataʻitaʻiga e aofia ai le suʻega suʻega mo fou manu e faʻailoa ma aveʻese faʻamaʻi meaola ma le faʻaauau pea ona vaʻavaʻaia o tagata matutua manu.

Faʻatinoina o faʻaitulagi / atunuʻu pulega polokalame e manuia. E fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o atugaluga tau alamanuia e uiga i le ono gaioi o le MAP, o le manaʻo ina ia olaola i le faʻatonutonuina o le faifaʻatoʻaga ma le gaosiga tulaga, ma / pe faʻafetaui manaoga tau fefaatauaiga. O le fiafia i le au faʻagaioʻoga tautua e faia se lotomalie faʻatonutonu ma / pe faʻatulagaina polokalame ma faʻamalosia mo faifaatoʻaga.

O mea faigaluega autu e faʻaaoga mo le faʻatonutonuina o atunuʻu lautele e lautele lautele, mai suʻega filifiliga, suʻega i luga o faʻatoʻaga tulaga lamatia, polokalame faʻatosina, aʻoaʻoga ma faʻalauiloa faʻasalalauga ma tui. Ua fautuaina e atunuʻu manuia nisi ituaiga o suʻega; aganuu faʻecal poʻo PCR o siʻosiʻomaga faʻataʻitaʻiga, lapisi tane susu ELISA suʻega, poʻo le faʻaaogaina o tutusa metotia i le tulaga povi. Talu ai nei atinaʻe ma fesuiaʻiga o loʻo i ai i le faʻaaogaina o se tuʻufaʻatasia o suʻega (eg ELISA sosoʻo ai ma faecal PCR faʻapitoa mo le faʻamaoniaina) ma / poʻo tipi ese tapulaʻa (eg faʻataʻitaʻiga vs. tipiina mo maualuga lafoa manu). Tele malo faʻaopoopoina nei polokalame faʻataʻitaʻi ma le fautuaga e faʻamaeʻaina se laʻasaga tulaga lamatia o lafu manu, lea e mafai ona faʻapitoa i le faʻamaʻi poʻo se vaega o le lautele o suʻesuʻega o le biosecurity.

O le soifua maloloina o le Udder pe a faʻamago ma i le lafu laʻau lagolagoina e sensor system

Sensor system o loʻo faʻaaogaina nei e faʻailoa ai povi ma faʻailoga o le mastitis falemaʻi. Ae ui i lea, o masini sensor e sili atu le tele e mafai ai ona lagolago le faʻatautaia a le aufaifaatoʻaga faʻatautaia o udder soifua maloloina.

O povi e manaʻomia le faʻalogo i le faʻamago e masani lava ona iai se siama i totonu ole inumaga ma e manaʻomia foʻi ona faʻailoaina mo togafitiga talafeagai ose vaega o le filifiliga lelei o povi papala togafitiga. Talu ai o loʻo i ai le faʻaletonu i faʻamatalaga le lelei uma ma faʻamaoniga le lelei, o le maaleale ma le faʻapitoa o sensor system e tatau ona tutusa tutusa maualuga (sili atu i le 90%). O faʻailo e tatau ona tuʻuina atu i se taimi talafeagai (i ni nai aso ae le i faʻamagoina) ma e tatau ona talafeagai le faʻatinoina o gaioiga.

O le mataʻituina o le soifua maloloina o le susu i le tulaga o le faʻatoʻaga e mafai ona faia i le tuʻufaʻatasia o faitauga o sensor mai povi uma i le lafu. E mafai ona atiaʻe ni faʻasilasilaga autu e faia e mataitu ai le soifua maloloina i aso uma. Faʻalavelave i le kulupu poʻo le lafu tulaga mafai ona maua vave mauaina e ala i le faʻaaogaina o le faʻavae-faʻavae ki faʻailoilo ki o faatinoga. O le malamalama e tatau ona maualuga tele ma ona o tau mo nisi faʻamatalaga o taunuʻuga lelei sese, o le faʻapitoa e tatau ona i lalo ifo o le 99.5%. E le gata i lea, o faʻavae e faʻavae i luga o faʻailoilo mafai ona faʻaaogaina e iloilo ai le aoga o povi mago ma togafitiga lactational.

Faʻafefea e le pulega o falemaʻi ma subclinical mastitis mafai ona lagolagoina e sensor faiga?

O loʻo i ai nei mea faʻaoga e faʻaoga e iloa ai povi e iai susu e le masani ai poʻo le mastitis E ui lava atonu latou te le o saʻo nai lo le vaʻaia vaʻaia i le suʻesuʻeina o falemaʻi mastitis, masini faʻamalama maua le lelei o tele fua i le aso. Mastitis mauaina, ae ui i lea, tatau ona faʻalatalata mai le manaʻomia e faʻalavelave (pulega lagolago) vaʻaiga nai lo le faʻavae i falemaʻi mastitis paradigms.

O povi e ogaoga mastitis falemaʻi e manaʻomia ona faailoaina ma togafitia lelei i le vave e mafai ai. Sensor system tatau ona i ai se maualuga maualuga lagona (le itiiti ifo 95%), tuʻufaʻatasia ma le maualuga faʻapitoa (le itiiti ifo i le 99%) i totonu o se vaiti taimi faʻamalama (maualuga 12 itula) e faʻamautinoa ai o le latalata i povi uma ma moni mataupu e iloa vave. Talu ai o manu mamaʻi atonu e le asiasi i se susu susu, o le suʻeina o algorithms e manaʻomia le faʻaopoopoina o faʻamatalaga i tala, e le gata o susu sensor data.

O povi e le manaʻomia vave ona iai se aʻafiaga o le agaʻi i luma i le matuitui o le falemaʻi mastitis. Peitai, e tatau ona latou maua le avanoa e faʻamalolo ai fua i lalo o le vaʻai totoʻa. E manaʻomia le faʻauilavea mo povi e ono lamatia le atiaʻe o le mastitis masani, ma mafua ai le leiloa o gaosiga ma faateleina ai le ono maua o le pathogen transmission. Sensor mataala e tatau ona i ai se talafeagai mataala (le itiiti ifo 80%) ma se maualuga faʻapitoa (sili atu 99.5%). O le faʻamalama taimi atonu e fai si umi (lata i le 7 aso). O gaioiga faʻaopopo e ono aofia ai nisi suʻesuʻega.

Laasaga taua e 7 ma le tagata lava ia i le faʻamamaina lelei ma le faʻamamaina o le vai mo fale teu lafumanu 

O le faʻamamaina ma le faʻamamaina (C&D) o fale lafumanu i le va o le gaosiga o taʻamilosaga e taua tele i le mauaina o se lelei faʻatoaga biosecurity. E sili atu C & D 7 laʻasaga taʻitasi e manaʻomia ona faʻatinoina ile faʻasologa o taimi!

  1. Amata i le faʻamamagoina o le fale povi e aveʻese ai otaota otaota, lafoaʻi fafaga ma laina o vai, ma aveʻese le palapala. O le laʻititi mea totoina mea totoe, o le sili atu le lelei o le C & D o le a, sefeina oloa, vai ma taimi.
  2. I le sitepu 2 e faʻasusu muamua le faleʻoloa i le vai ae sosoʻo ma le vai ma le vailaʻau mo le faʻamamaina lelei o gaʻo ma palapala. Foam e tatau ona sili atu mo lona taimi faʻafesoʻotaʻi umi, sili atu vaʻaia ma le aoga. Faʻamama le fale teu oloa mai le foloa i le faʻalo i luga mo se taimi umi faʻafesoʻotaʻi. Tuʻu se taimi talafeagai mo le foam e galue ai luga o le palapala a o le i oʻo i le isi sitepu o le mulumuluina ma le masini fufulu maualuga i le va o le 50 ma le 120 pa.
  3. Fufulu le fale teuoloa mai le faʻalo i le foloa lalo e puipuia ai le toefaʻamamaina o luga o lo o faʻamamaina luga luga.
  4. Le isi, sili ona taua ole sitepu 4: faʻamago aʻo leʻi faʻamamaina. Ia mautinoa e kilia mea fafaga ma ipu inu mai le fufuluina o vai ma faʻamamoe le foloa. E taua tele le puipuia o le faʻaleagaina o le disinfection oloa e mautinoa ai lona aoga!
  5. Disinfection i le sitepu 5 mafai ona faia i auala eseese: susu, vevela disinfection, foam, fumigation po o tuʻufaʻatasia. Faʻapea foi mea uma gaogao, ogatotonu auala, potu faʻapitoa ma ofisa, lavalava ma seevae manaʻomia C & D.
  6. Laʻasaga 6 o loʻo faʻamagoina le vai disinfection solution. Fufulu ia fafaga meaʻai ma mea inu e puipuia ai le ulufale mai o manu e 'aina soʻo se disinfection oloa.
  7. O le laʻasaga mulimuli, aʻo le taua tele e masani ona le amanaʻiaina: faʻataʻitaʻia le aoga o lau C&D faʻataʻitaʻiga e le tatau ona faʻatapulaʻaina i le vaʻaia o ata ae e aofia ai ma le aveina o vailaʻau faʻamama e iloilo ai le mamafa o le pathogen i le fale teu.

Vaega aoga o susu susu o povi

Milking dairy cows is a complex action, which has to take into account the physiological aspects of the animal, hygiene, quantity and quality of milk, as well as the work ergonomics. The milking of dairy cows must be carried out within a specified time (8 min), which coincides with the secretion of the oxytocin hormone, which is responsible for the ejection of milk. Workers are careful that the milking is complete, to extract the entire amount of milk and fat, and to prevent mastitis. Those who carry out milking must ensure that the milking machine does not cause pain to the animal, as it may retain milk. Also, the physiology of milking is very complex and involves many factors that favor the ejection and evacuation of milk.

Regardless of the milking system adopted, the practical performance of milking involves the observance of some basic rules: the cows are milked at the same hours of the day and at regular intervals; milking is carried out quietly, in similar environmental conditions. These rules aid the development of favourable conditioned reflexes, and avoid triggering the mechanisms of inhibition of milk ejection (adrenaline synthesis). The training of milking staff is directly related to the efficiency of milking (a worker serves 30-35 cows per hour) and milk and udder hygiene (it is very important to clean teats before the start of milking and at the end of milking). The degree of hygiene is quantified by the total number of germs and the number of somatic cells.

Tui o tamaʻi povi e fai ma puipuiga o faʻamaʻi

Vaccines are very important tools to reduce antimicrobial use and thereby slow down the emergence and spread of antimicrobial resistance. Vaccinations can also reduce production losses associated with disease and are therefore leading to more sustainable animal production.

The risk of mortality and morbidity in calves is highest during the first few weeks of life. The main causes of mortality change during the pre-weaning period: septicaemia is most likely to occur in neonatal calves (up to 28 days of age); diarrhoea in calves less than 30 days old, and bovine respiratory disease in dairy calves more than 30 days old. During this critical period, many farmers could consider vaccination and other preventive interventions to minimise the risk of diseases.

The decision of ‘if’ and ‘when’ to vaccinate and against what pathogen should always be done after consultation with the herd veterinarian. The veterinarian can determine the need for vaccination and the ability for vaccines to reduce the current health challenges on a farm. This includes a good knowledge of the herd health history, diagnostic sampling of animals, the disease challenges in the area, evaluation of specific risk factors and other management routines that might impact animal health e.g. colostrum management.

It is very important that vaccines are kept at the indicated temperature and it is vital that the manufacturer’s guidelines for injection and timing of vaccination are closely followed. Many management factors can limit the effectiveness of vaccination including inadequate nutrition, adverse environmental conditions or presence of parasites. Therefore, it is important that the animal is not suffering any undue stress, or nutritional deficiencies or clinical disease.

Sensor tekonolosi ma faʻamaumauga faʻamaumauga i susu susu

Sensors that can measure physiological, behavioral and production indicators in dairy cows (milk yield, temperature, animal’s activity, etc.) may assist farmers to improve animal health and welfare and identify diseased cows earlier.

Currently there are different sensors available on the market, such as sensor systems for mastitis detection (e.g. electrical conductivity), oestrus detection for dairy cows, oestrus detection for youngstock, and other sensor systems (e.g. weighing platform, rumination time sensor, temperature sensor, milk temperature sensor, etc.).

These technologies and their adoption provide benefit to farmers by frequently monitoring dairy cattle without disturbing natural behavioral expression. The implementation of these tools via e.g. computer-controlled programs can become valuable instruments for improving detection rates, gaining insights into the fertility level of the herd, improving profitability of the farm, and reducing labor.

For example, clinical mastitis can be predicted by changes in the electrical conductivity of foremilk, enabling early treatment and significantly limiting the severity of the disease. In many cases, it may also prevent the appearance of any visible signs of infection.

On the other hand, a monitoring system based on feeding time of the individual cow can identify changes in feeding activity. It is expected that the farmer’s inspection of dairy cows that change their average feeding time in combination with other monitoring systems, will lead to earlier detection of mastitis and oestrus. Early detection and veterinary treatment of mastitis and oestrus is expected to be beneficial for both cow welfare and farm profitability.